Otvoreni dan geografije
Predavanja
Od morske razine do potresa
Sanja Faivre
Iz predavanja ćete saznati kako istražujemo relativnu promjenu morske razine, što su to markeri morske razine, te kako pomoću markera doći do podataka o paleopotresima.
Alternativne budućnosti ruralnih područja Hrvatske
Aleksandar Lukić
Scenariji nisu samo filmski: alternativne budućnosti ruralnih područja Hrvatske. Budućnost se ne može predvidjeti. Tko jeprije dvije godine mogao znati da će nas zadesiti potres ili da će pandemija COVIDA-19 okrenuti živote cijelog čovječanstava naglavačke? Ipak, znanost je razvila metode kojima možemo promišljati o mogućim smjerovima razvoja događaja u budućnosti kako bismo bili spremniji na njih. Poznavanjem mogućih smjerova razvoja već i danas možemo krenuti u smjeru s poželjnim ishodom. Metoda scenarija jedan je od alata koji geografi koriste kada promišljaju kako bi se prostor mogao razvijati. Prikazat ćemo kako su nastala četiri scenarija ruralnih područja Hrvatske 2030.
Prehrambeni suverenitet i lokalni sustavi hrane
Lana Slavuj
Pitate li se ponekad od kuda je hrana koju jedete? Gdje je proizvedena i na koji način? Tko su poljoprivrednici koji su se trudili proizvesti je? U današnjem globaliziranom svijetu, hrana ponekad putuje i tisućama kilometara prije nego li stigne na naš stol. No, za to je potrebno uložiti veliku količinu fosilnih goriva što doprinosi onečišćenju okoliša. Osim toga, distribucija hrane na globalnom tržištu posebno je osjetljiva na različite krize, što se moglo jasno vidjeti na primjeru korona krize koja je, između ostalog, prijetila i praznim policama supermarketa. Stoga, izuzetno je važno razvijati prehrambeni suverenitet države i lokalne sustave hrane. Što to sve znači i kako svatko od nas može pomoći u stvaranju održivijeg i pravednijeg prehrambenog
sustava?
Geomorfološke promjene riječnih korita – prirodna dinamika ili ljudski utjecaj?
Katarina Pavlek i Ivan Čanjevac
Rijeke su dinamični okoliši čiji oblik korita prvenstveno ovisi o geološkoj podlozi, nagibu korita te odnosu protoka vode i prijenosa sedimenta. Kod nizinskih tekućica, zbog prirodnih promjena u količini protoka i prijenosa sedimenta dolazi do čestih promjena korita, poput prirodnog stvaranja i migracije meandara. Međutim, danas se veliki broj tekućica nalazi pod ljudskim utjecajem. Zbog različitih namjena, primjerice iskorištavanja hidroenergije, zaštite od poplava, plovidbe, navodnjavanja i odvodnje te urbanog razvoja, čovjek mijenja riječna korita izgradnjom brana i nasipa, izravnavanjem toka, crpljenjem vode i sl. Kako čovjek utječe na prirodnu dinamiku u rijekama? Koja je uloga priobalne vegetacije u geomorfološkim procesima erozije i sedimentacije? Zašto su nam važne povijesne karte u istraživanju promjena rijeka? Kako izgleda terensko istraživanje razvoja meandra?
Žala – jučer, danas, sutra
Marin Mićunović
Žala su dinamični obalni geomorfološki oblici građeni od sedimenata različitih veličina. Zbog svoje prirodne ljepote žala predstavljaju značajne i atraktivne lokacije zbog čega su vrlo često pod pritiskom brojnih antropogenih djelatnosti. Osim ljudskog utjecaja, ona su u današnje vrijeme pod sve većim pritiskom klimatskih promjena što ih čini vrlo ranjivim oblicima. Kroz ovu ćete radionicu, uz pomoć online GIS aplikacije, moći samostalno napraviti malo istraživanje žala, vidjeti što će se dogoditi sa žalom ako naraste morska razina, a moći ćete i sami izraditi izvještaj vašeg virtualnog terenskog istraživanja žala u obliku storymaps. Kroz ovu ćete radionicu, uz pomoć online GIS aplikacije, moći samostalno napraviti malo istraživanje žala, vidjeti što će se dogoditi sa žalom ako dođe do porasta relativne morske razine, a moći ćete i sami izraditi izvještaj vašeg virtualnog terenskog istraživanja žala u obliku storymaps. Poveznica za pristup je ovdje. Prijava preko Gmail, Facebook ili Apple profila.
